Okašnjeli i okrnjeni osvrt na 9. Gumbekove dane u Histrionskom domu

9. Gumbekovi dani održani su u zagrebačkom Histrionskom domu od 10. do 20. ožujka, a ovaj pogled unatrag stiže s pozamašnim zakašnjenjem. Razlozi su, kao i uvijek, mješavina subjektivih i objektivnih, opravdanih i neopravdanih prilika i neprilika, a istome ćemo pripisati i činjenicu da je tzv. pregled festivala rupičastiji od ementalera, odnosno da je potpisnik uspio pribivati svega četirima od dvanaest izvedenih predstava.

'Kazalište – što, kako i zašto uopće?'
‘Kazalište – što, kako i zašto uopće?’

„Kazalište – što, kako i zašto uopće?“ nešto je bogatije scenografije, a ona predstavlja rad u nastanku, kreativni nered scenografskih komada i rekvizite za pripreme predstave, na pozornici i u zapozorju. Glavni lik je glumac, tumač, objašnjavač, koji nas, publiku, kojoj se obraća izravno, prema tekstu Karela Čapeka, objavljenom još daleke 1925. – no tvrde nimalo zastarjelom – podučava kako funkcionira kazalište i kako nastaje predstava. Sve u šaljivom, samoironičnom tonu, a na principu demistifikacije, odnosno razbijanja uvriježenih mišljenja prosječnog posjetitelja teatra koji zna malo ili ništa o bezbrojnim praktičnim, svjetovnim postupcima i koracima koji dovode do umjetnosti i čarolije na pozornici, ako se ona uspije ostvariti. Nešto kao ona: „Nitko ne zna što se događa u mojoj kuhinji!“

Rečenog predstavljača koji putem prigodice uskače u razne likove tumači profesionalni, akademski glumac Sven Šestak, a čar amaterizma ovdje unosi glumačko-izvođački angažman kazalištaraca koji inače djeluju iza kulisa – inspicijentica i scenski radnik – te dvojice ad hoc privedenih dragovoljaca iz publike.

Suredatelj i glavni glumac zabavno ugođene, no emocionalno dojmljive etnomonodrame „Viško veja“, Siniša Brajčić, također se izravno obraća publici, prepričavajući i glumački ilustrirajući raznorazne tradicionalne navade i običaje života na otoku Visu, vrlo privlačno, a dojam je i spontano, no na temelju dugogodišnjeg amaterskoizvođačkog iskustva, ubacujući vlastite, osobne komentare, vezane uz prijam zatečene publike, uz križobolju koja mu onemogućava da zornije predstavi neke crtice, uz kvalitetu vina koje je pomalo gucao za osnagu…

Govorena na tradicionalnom viškom narječju, mnogom Hrvatu jedva razumljivom, no prekrasno melodioznom, ritmičnom i coktavom – dakle, slušati ga možemo i u njemu uživati kao u glazbi – predstava „Viško veja“ adaptacija je jednog – rječnika. Posrijedi je „Libar viškiga jazika“ Andra Rokija Fortunata, objavljen prvi put u Kanadi 1997. Uz pomoć redatelja Lenka Blaževića, a na podstrek prof. dr. Joška Božanića, taj je rječnik, „čudesno i doista veliko djelo hrvatske književnosti“, „svojevrsnu enciklopediju i kroniku svakodnevnoga, blagdanskoga, svjetovnoga, crkvenoga, društvenoga i obiteljskoga života Višana“ uprizorio sam Brajčić koji ga od 2003. neumorno izvodi kad mu se god pruži prilika.

Četvero neglumaca jedni su izvođači ansambl mjuzikla „Soundtrack kabare“, no riječ je o družini svikloj na nastupe pred gledateljstvom, samo u drukčijem kontekstu. Troje njih su glazbenici – operna pjevačica Davorka Horvat, džezist Damir Horvat i pijanist Jurica Hotko (inače u alternaciji s Berislavom Anticom) – a jedan, Christian Peter, je klaun, akrobat, cirkusant. Pod dramaturško redateljskim kormilom Ivana Lea Leme nadahnuto su, uz neodoljiv spoj nepretencioznosti i posvećenosti, zaigranosti i koncentriranosti, lakonskog i temeljitog, reklo bi se, ni iz čega, ostvarili iznimno zabavnu kabaretsku predstavu sastavljenu mahom od većini ušiju poznatih, pjevanih i instrumentalnih pjesama što nerijetko i nadmašiše popularnost filmova svih žanrova koje svojedobno resiše, od najklasičnijih klasika poput „Singin’ In the Rain“, preko glazbe Charlieja Chaplina, Ennia Morriconea, Nina Rote i drugih, do regionalnih nam poznanica „Naše malo misto“, „Nesrećnik sam od rođenja“, „Bolji život“ – tko bi ih sve pobrojio – dajući baš svakoj osebujno humoristično audiovizualno ruho u kojem sama glazbena veličina nipošto nije predmet poruge, nego udivljenja. A opet, ne jedanput, nasmijava do suza.

Dobitnici nagrada 9. Gumbekovih dana su:

Najbolja predstava u cjelini je “Balade Petrice Kerempuha“. Za najbolju žensku ulogu nagradu je dobila Tara Rosandić za ulogu Eve u “Na zlu putu”, za najbolju mušku ulogu nagrađen je Željko Duvnjak za ulogu Jože u “Tatarskom bifteku”. Za izniman doprinos razvoju kabareta nagrađen jeBoris Senker. Posebna priznanja dobilisu kazalište Trešnja za predstavu “Postolar i vrag” te Siniša Brajčić za ulogu u predstavi „Viško veja“.

Na 9. Gumbekovim danima odigrane su sljedeće predstave:

„Na zlu putu“, Glumačka družina Histrion, Zagreb, tekst: Miroslav Krleža i Arsen Dedić, redatelj Dražen Ferenčina
„Meštar Laket“, Kazalište Oberon, Koprivnica, tekst: nepoznati autor, redatelj Damir Mađarić
„Marijana kabare“, Glumačka družina Histrion, Zagreb, autorica: Marija Borić
„Tatarski biftek“, Glumačka družina Histrion, Zagreb, tekst: Zvonimir Zoričić, redatelj Ivica Kunčević
„Ajme nama s njima“, UO Artis, Split, autorica: Arijana Čulina
„Kazalište – što, kako i zašto uopće?“, Teatar Ludens, Koprivnica, tekst: Karel Čapek i Marijana Nola, redatelj Ranko Zidarić
„Balade Petrice Kerempuha“, HNK, Varaždin, tekst: Miroslav Krleža, redatelj Georgij Paro
„Born to Please“, Teatar &TD, Zagreb, autor i redatelj: Saša Božić
„Postolar i vrag“, Kazalište Trešnja, Zagreb, tekst: August Šenoa, redateljica Saša Broz
„Takvim sjajem može sjati“, Glumačka družina Histrion, Zagreb, autorica: Ksenija Erker
„Viško veja“, tekst: Andro Roki Fortunato, redatelji: Lenko Blažević i Siniša Brajčić
„Soundtrack kabare“, Soundtrack Ensemble, Zagreb, autor i redatelj: Ivan Leo Lemo

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.

Hvala vam.

1.00 € 5.00 € 10.00 € 20.00 € 50.00 € 100.00 € 200.00 €


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Osvrt

Idi na Vrh
X