TV sezona donijela nam je odlične serije u 2016. godini, a evo i osvrta na 20 najboljih. Redoslijeda od najbolje prema najlošijoj nema, jer, jednostavno, preporučljivo je pogledati svaku od njih.

“Horace and Pete”

Louis C.K., jedan od najcjenjenijih američkih komičara i televizijskih autora, ovom je minimalističkom filozofsko-konverzacijskom dramom u deset epizoda uspio problematizirati sve neuralgične probleme sumorne današnjice. Serija je smještena u New York danas, u bar koji postoji punih stotinu godina i koji je tradicionalno u vlasništvu braće Horace i Pete, kako se uvijek zovu muški članovi obitelji. Ono što je Louie uspio postići ovom gotovo kazališnom dramom majstorstvo je kojemu nema premca u recentnoj dramskoj produkciji. Gotovo da nema teme koja u ovoj seriji nije makar okrznuta: društveni se realizam i politika kao njegov generator, kako je i običaj, bistri za šankom u pripitim razgovorima, dok se istovremeno u stanu iznad bara dekonstruira mikrorealizam obiteljskih odnosa. Jednostavan i jeftin format ove briljantne web mini-serije s fantastičnom glumačkom postavom (Steve Buscemi, Alan Alda, Edie Falco, Louis C.K.) jedinstven su dokaz kako serija ne mora biti režijski razmetljiva i bremenita vizualnim efektima kako bi bila remek-djelo.

“Bron/Broen”

Treća sezona ove uzbudljive kriminalističke serije švedsko-danske koprodukcije, ne zaostaje nimalo za prvim dvjema. U središtu je zbivanja i dalje detektivka Saga, jedan od najzanimljivijih ženskih likova u recentnoj televizijskoj produkciji, posve lišena svakog stereotipa na koji smo navikli u karakterizaciji. U centru zbivanja treće sezone ove nordijske noir drame su obitelj i obiteljski odnosi u novom slučaju koji Saga istražuje, ali i njezini vlastiti obiteljski odnosi koji otkrivaju razloge zbog kojih je Saga upravo onakva kakva jest. “Bron/Broen” je prepun zaokreta u radnji i psihologiji likova, mračna, a istovremeno nevjerojatno topla unatoč tome što je smještena u ledeno podneblje i što se bavi ljudskom patologijom.

“Stranger Things” (Netflix)

Ovogodišnje ljetno Netflixovo iznenađenje izazvalo je instantnu nostalgiju kod one velike djece koja su odrastala u osamdesetima. Nije to ni posebno neobično, jer su autori braća Duffer, i sami pripadnici te generacije, ciljano i igrali na madelaine-kartu, smjestivši ovaj dječji horor upravo u to doba, u mali gradić u Indiani, sa strukturom i dramaturgijom koja je svojevrsni pačvork motiva prikupljenih iz filmografije i pop-kulture ’80-ih, iz “Gooniesa”, “Stand By Me”, “E.T.-ja”, “Carrie”, “Elm Street Nightmare” i još koječega, te s muzikom koju kao da je napisao sam Carpenter. Ono što ovaj nadnaravni SF horor čini posebno neodoljivim je izvanredna dječja glumačka postava, kao i veliki povratak Winone Ryder na ekrane.

“The Get Down” (Netflix)

Na valu novopronađene formule golicanja nostalgijom, započete mega uspjehom serije “Stranger Things”, Netflix je ovoga ljeta u suradnji sa Sony Picture Television producirao svoj najskuplji projekt dosad, 120 milijuna dolara vrijednu seriju “The Get Down”, autora Baza Luhrmanna. “The Get Down” je smještena u njujorški The Bronx 1977. godine, u doba čuvenog Blackouta, vjerojatno najuzbudljiviju godinu u povijesti pop-kulture, one u kojoj je disco postao mainstream i u kojoj su se rodili hip-hop i punk. Priča prikazuje rođenje hip-hop žanra uslijed jedne od najtežih društveno-političkih konstelacija u povijesti New York Cityja kojemu se potrefilo da ga u razdoblju najveće recesije vodi jedan od najnesposobnijih gradonačelnika u povijesti toga grada, mlakonja Abe Beame, koji je dopustio da grad za vrijeme njegova mandata propadne i u materijalnom i u moralnom smislu. Premda ju nije režirao sam Luhrmann, serija odiše onom luhrmannovskom estetikom spektakla, i vizualno i dramaturški, prepuna brzih, pomalo stripovskih scena, jarkih boja, ponešto iskarikiranih živopisnih likova zbog kojih se gledatelj bez problema izmješta u taj kronotop, osjećajući se kao jedan od likova, bez obzira na generaciju.

“The Crown” (Netflix)

Još jedna skupa serija kojom je Netflix demonstrirao svoju ovogodišnju produkcijsku dominaciju, svakako je britanska “The Crown”, priča o kraljevskoj obitelji koja započinje poslije drugog svjetskog rata vjenčanjem princeze Elizabete za Phillipa Mountbattena 1947. godine. Uvod je to u događaje koji će uslijediti nakon smrti kralja Georgea VI, u narodu popularnog i voljenog Bertieja, i krunidbe Elizabete, koja je i danas na istoj funkciji kao najdugovječnija kraljica te monarhije. Premda je faktografski točna i gotovo dokumentaristička u prikazu funkcioniranja krune u okviru britanske politike, priča se doima gotovo poput fikcije, a ono što ju čini posebno interesantnom je način na koji prikazuje unutarnju borbu glavne junakinje, svojevrsni građanski rat u duši djevojke koja je u dobi od 26 godina postala kraljica i poglavarka anglikanske crkve, i koja se, premda većinu djetinjstva pripremana za tu ulogu, odjednom našla u situaciji u kojoj se bore njezina ljudskost s božanskom dužnošću koja joj je namijenjena. Serija je ujedno i plastičan prikaz besmisla monarhije i fenomenološki osvrt na odnos britanskog naroda prema svojoj kruni, a zanimljiva je čak i ako monarhiju kao državno uređenje doživljavate kao atavistički sistem uređenja koji u ime tradicije parazitira na narodu.

“The Young Pope”

“The Young Pope” je serija nastala u produkciji HBO-a kojom je oskarovac Paolo Sorrentino penetrirao u televiziju. Priča je to o početku pontifikata pape Pija XIII (majstorski ga je odigrao Jude Low), mladog, autoritarnog, osvetoljubivog kardinala Lennyja Belarda, koji je za poglavara Katoličke crkve odabran spletom okolnosti u vatikanskim političkim previranjima, kao prvi američki papa u povijesti. Povrijeđen već kao dijete koje su roditelji napustili, ovaj kompleksan čovjek sve svoje papinske odluke donosi gotovo osvetnički, prkoseći pritom vatikanskom ustroju i dotadašnjoj politici, tvrdoglavo i nemilosrdno vodeći Crkvu na konzervativan i tradicionalistički način, potpuno u neskladu s idejama svoga prethodnika, kao i s vremenom u kojem živi. Jedna joj je od najvećih vrijednosti što propituje vjeru u kontekstu današnjice, kao i to što je sposobna čak i osobu ateističke ili neke druge vjerske provenijencije navesti da se uplaši za opstojnost Katoličke crkve pod njegovim vodstvom. Serija je vizualno prekrasna, vješto režirana, s poetičnim kadriranjem na kakvo smo navikli od Sorrentina, nevjerojatno duhovita na mjestima na kojima to najmanje očekujete, ali i vrlo kritična prema Vatikanu i njegovim zakulisnim i licemjernim političkim igricama u ime Boga. A vjerojatno ima i jednu od najboljih ovogodišnjih uvodnih špica.

“Narcos” (Netflix)

Netflixova serija “Narcos”, koja nevjerojatno realistično prikazuje stvarne događaje u lovu na kokainskog kralja Pabla Escobara, u drugoj je sezoni zaokružena Pablovim konačnim padom. Priča je i dalje vođena naracijom američkog detektiva koji se prisjeća detalja tog sumanutog lova na jednog sociopata do istrebljenja, ali se u njoj pojavljuju i Escobarova osobna previranja i psihologizacija lika zbog koje pomalo gubi na dokumentarističkoj kvaliteti, ali dobiva na nekim drugim razinama.

Premda je priča o Escobaru poznata, ono što ju u ovoj seriji čini posebno zanimljivom jest način na koji je prikazan puni krug uspona i pada jednog čovjeka koji je, snatreći o tome da bude poštovan, uspio stvoriti sliku o sebi i kao svecu i kao personifikaciji zla, koje su supostojale istovremeno među kolumbijskim stanovništvom, a postupno se uz pomoć medija prelile i na svijet. Serija ne preza od kritiziranja amričkih političkih spinova, kao ni američke nesposobnosti, a uspijeva stvoriti i bliskost s manijakom kojega gledatelj na trenutke čak i žali ili s njime suosjeća. Pablo je mrtav, i nedostajat će, ali “Narcos” ide u sljedeću sezonu čija je radnja najavljena u završnoj epizodi.

“Better Things” (FX)

Ova serija, koju su zajednički osmislili Louis C.K. i Pamela Adlon, svojevrsna je komedija o sredovječnosti iz perspektive samohrane majke troje djece Sam Fox, koja istovremeno pokušava žonglirati majčinstvo i karijeru holivudske televizijske glumice nailazeći na prepreke na oba fronta. Iako je ova serija i dramaturški i tematski bliska “Louieu”, puno je lepršavija i toplija, zahvaljujući vjerojatno činjenici što je fokalni lik žena, koja između svih izazova života odrasle osobe, profesionalne glumice i majke, nema vremena promišljati život onako temeljito defetistički kako to čini Louie koji grca u strahovima i anksioznosti od bivanja u suvremenom svijetu prepunom terora na svim razinama. Premda i sama, poput Louieja, obuzeta strahom od starenja, Sam Fox se s njim nosi kao ostarjela tinejdžerka, ne klonući duhom u oponiranju svojoj majci onako kako to čine djevojke u pubertetu. “Better Things” je topao i duhovit ženski pandan “Louieja”.

“Bates Motel” (A&E)

Moderna adaptacija predradnje Hitchcockovog klasičnog horor trilera “Psiho”, u četvrtoj je sezoni dostigla svoj vrhunac konačno uprizorenim ubojstvom majke Norme Bates. Premda je smještena u sadašnje vrijeme u maleni gradić White Pine Bay u Oregonu, atmosfera joj odiše nekom retro patinom onoga vremena u kojemu je snimljen originalni film, čemu doprinosi i viktorijanska kuća koja i sama figurira kao jedan od likova. Iako gledatelj “Psiha” jako dobro zna kako će likovi iz serije završiti, napetost i anksioznost koje se postupno grade tijekom sezone navode na navijanje za neki drugačiji završetak. Norman Bates, filmski THE Manijak, u ovoj je seriji dobio dostojan razvoj svoga lika, kojeg je majstorski utjelovio engleski glumac Freddie Highmore, čije ludilo eskalira postupno i gotovo logično kada se stavi u edipovski kontekst odnosa s majkom Normom, koju je vrhunski odigrala Vera Farmiga. Norman, kojega se svi boje, u ovoj se sezoni konačno transformira u svjesnog ubojicu, i istovremeno postaje tragičan lik s kojim suosjećate uviđajući da nikada nije ni imao šanse biti normalan. Peta je sezona najavljena kao posljednja, a emitirat će se od ožujka 2017. godine.

“High Maintenance” (HBO)

“High Maintenance” je online komedija koju je HBO otkupio za televizijsku produkciju. Iako se epizode dramaturški prilično razliku od webizoda koje su bile sedmominutne minijature, glavna je potka serije i dalje ista: u središtu je neimenovani bruklinški hipster koji se naziva The Guy, diler trave koji dostavlja biciklom na poziv po čitavom New Yorku, susrećući pritom razne živopisne likove i upadajući u neočekivane situacije. Marihuana je zapravo jedino što im je zajedničko i svojevrsni je narativni aparat koji povezuje likove koji zapravo ni na koji način ne bi stupili u kontakt u toj otuđenoj košnici od grada u kojoj se sudbine ljudi rijetko kada isprepleću. Kroz upoznavanje s novim setom neurotičnih likova iz najrazličitijih miljea, u svakoj epizodi saznajemo zašto koji od njih konzumira travu: zbog agorafobije, roditeljstva, nezaposlenosti, pretjerane skupoće življenja, problema sa stanovanjem i svim ostalim problemima koji muče stanovnike jednog ogromnog, skupog, hladnog grada usred recesije i krize kapitalizma. The Guy je svim tim neurotičnim ljudima istovremeno i diler, ali i ispovjednik i psihijatar, a katkad i jedini prijatelj.

“This Is Us”

Jedna od zanimljivijih ovogodišnjih serija je dramedija “This Is Us”, autora Dana Fogelmana. Topla je to obiteljska drama na tragu “Parenthooda”, s malo neobičnijom dramaturgijom i twistovima, u kojoj se kroz skokove u prošlost otkriva motivacija likova u sadašnjosti i ono što ih čini takvima kakvi jesu. A jesu svakakvi: unatoč velikoj ljubavi koja se osjeća među članovima porodice sastavljene od roditelja, blizanaca i jednog usvojenog brata rođenog na isti dan, svi likovi u seriji pate i bore se sa svojim demonima koji se postupno razotkrivaju. U seriji je problematizirana debljina s kojom se od djetinjstva bori sestra, rasno nepripadanje i nejednakost s kojom se suočava usvojeni brat crnac, američki šoubiznis i obiteljski odnosi.

“Atlanta” (FX)

Komedija autora Donalda Glovera, glumca poznatog po ulozi Troya u seriji “Community”, jedna je od zanimljivijih serija koje su premijeru doživjele ove godine. U centru je zbivanja mladi, fakultetski obrazovani bivši reper Earn Marks kao predstavnik generacije koja se bori s produljenim pubertetom i besciljnošću, te njegov rođak reper Paper Boi kojemu Earn pokušava biti menadžer. Earn je gotovo beskućnik, otac malene djevojčice i ljubavnik njezine majke koja ne želi ozbiljnu vezu s njim dok se ne sabere i ne pronađe. Činjenica da je radnja smještena u Atlantu, nekoć prijestolnicu ropstva, a milje je mahom crnački, daje joj u startu jednu političnu notu, premda sama serija ništa ne propovijeda, iako politički nekorektno kritizira stereotipe o crncima, o reperima, o transrodnim osobama, a osobito je oštra u kritici američkog šoubiznisa koji upravo te stereotipe svesrdno generira. “Atlanta” je serija britkog i samosvojnog humora koja će vas često nasmijati i naglas.

“Gilmore Girls – A Year In The Life” (Netflix)

Fanovi serije “Gilmore Girls” koja se prestala emitirati prije punih deset godina, neočekivano su dobili nastavak u obliku mini serije “Gilmore Girls: A Year In The Life”, u četiri epizode od kojih svaka predstavlja jedno godišnje doba. Nezaboravna atmosfera gradića Stars Hollow i dalje je prisutna, kao i cijela plejada šašavih likova koji su ju stvarali tijekom punih sedam sezona, ali ova mini serija nema više onu lepršavo bezbrižnu notu na koju nas naviknuli u originalnim Gilmoreicama. Glavne se junakinje u ovom nastavku nakon punog desetljeća počinju gubiti u vlastitim osobnim previranjima, ponajviše izazvanim smrću supruga, oca i djeda Richarda Gilmorea, traženjem svrhe u životu i suočavanjem s greškama. Iako znatno “dramskija”, ova je serija i dalje vrlo zabavna, a njezin je završetak, na radost goleme sljedbe, nagovijestio da bi mogao uslijediti i nastavak.

“The Leftovers” (HBO)

U nastavku serije “The Leftovers” nastavlja se priča o životu nakon neobjašnjivog nestanka dijela populacije, ali iz sasvim drugog kuta. Radnja je ovoga puta smještena u jedini gradić u Americi iz kojega nitko nije nestao, te svi u njemu pokušavaju pronaći utočište od neobjašnjivog koje prožima sve likove i stvara anksioznu atmosferu neizvjesne budućnosti.

Ova distopijska drama prikaz je čovječanstva koje je nakon upletanja više sile prestalo biti sigurno u sebe, pa iako je izgubilo onu drskost imanentnu ljudskoj vrsti i dalje tvrdoglavo ustrajava u bahatom nastojanju za samoodržanjem, razvijajući pritom nove patologije.

“Bojack Horseman” (Netflix)
Animirana serija o antropomorfiziranom konju, zaboravljenoj zvijezdi lošeg sitcoma iz devedesetih, crnohumorni je crtić za odrasle u kojem se problematiziraju teme poput depresije, eskapizma putem droge i alkohola, egzistencijalne krize i smrtnosti. U trećoj je sezoni ove popularne serije vjerojatno nabolje dosad postignut kontrapunkt između naizgled zabavnog nacrtanog svijeta i mračne stvarnosti modernog života koja se kroz njega portretira. “Bojack Horseman” na trenutke je toliko realističan da gotovo zaboravite da su likovi nacrtani.

“Halt and Catch Fire” (Hulu)

Jedna od podcjenjenijih dramskih serija koju je zabog slabe gledanosti AMC ukinuo, u trećoj je sezoni prešla na Hulu. Priča koja je u počecima smještena na početak 80-ih u Dallas i tzv. Silicone Prairie, u novoj se sezoni sa svim se svojim kompjuterskim geekovima i uglađenim sociopatima seli u Silicone Valley, ishodište i meku kumpjuterskog booma. I dalje ju krasi brza radnja, ludi likovi i atmosfera, odlična muzika i neobični zaokreti, ali se napokon i ženski likovi počinju i psihologizirati pa konačno saznajemo i ponešto iz njihovih intimnih života. Dok su se u počecima serije gotovo svi likovi tražili i gubili u svojim nastojanjima da postignu nešto revolucionarno u svom profesionalnom polju, u trećoj sezoni konačno se čini da će u tome i uspjeti. Ova se serija na neki način može doživjeti kao svojevrsni nastavak “Mad Mena”, jer prikazuje razvoj digitalizacije koja je promijenila kapitalizam u osamdesetima.

“The Affair” (HBO)

Jedna od zanimljivijih novijih serija producenata “The Wire” istaknula se prvenstveno zanimljivom dramaturgijom u kojoj se isti događaji pokazuju kroz fokalizaciju svakog lika ponaosob. Dok se prva sezona orijentirala gotovo isključivo na ljubavnu aferu i likove u nju uključene, u drugoj se otvaraju i fokalizacije prevarenih supružnika i njihov pogled na prevaru i sve tragične posljedice koje im je ona donijela. Osim ovog dramaturškog pomaka koji pokazuje kako nijedna situacija nema apsolutnu istinu, već ona proizlazi iz kuta gledišta svakog lika koji je u nju uključen, seriju krase i brojni zaokreti koji nam istovremeno i razrješavaju nedoumice i stvaraju nove, pokazujući kako su stvari uvijek kompleksnije nego što se naizgled čine, kako je ljudima imanentno laganje i kako je jednostavno izgubiti kontrolu nad vlastitim životom, ili makar privid da ju uopće imamo.

“Westworld” (HBO)

Znanstveno-fantastična distopijska drama “Westworld” priča je o tematskom zabavnom parku na divljem zapadu, osmišljenom za bogataše koji dolaze istražiti zakutke vlastitog karaktera stavljajući se u scenarije u kojima osim njih igraju androidi. Iako su androidi /domaćini proizvedeni kako bih ih ljudi/ gosti ubijali, i premda im se memorijske kartice čiste pa nakon svakog popravka počinju ispočetka slijediti svoj scenarij, uslijed buga počinju se sjećati svojih strašnih prošlosti i razvijati svijest o vlastitom postojanju, osjećaje i sve one ljudske kvalitete, pa se na trenutke gubi jasna granica između toga tko je ljudskiji, oni ili stvarni ljudi. Jednu od glavnih uloga, onu kreatora parka, igra Anthony Hopkins, a glavnu žensku Evan Rachel Wood. Ova kompleksna priča ima puno rukavaca i radnju koja nije jednostavna za pratiti, ali joj je tema suštinski filozofsko pitanje granica ljudskosti i što je zapravo ono što tu ljudskost čini. Najavljeno je kako će u nastavku serija biti smještena u rimski i srednjovjekovni zabavni park, baš kao i u filmskom originalu.

“Insecure” (HBO)

“Insecure” je serija o mladim i uspješnim crnkinjama u Los Angelesu koje se pokušavaju nositi sa životom i društvenim i vlastitim očekivanjima. Priča se vrti oko Isse Rae (koja je i autorica serije i u njoj igra sebe samu), fakultetski obrazovane žene na pragu tridesetih koja nije osobito zadovoljna svojim profesionalnim životom, dok svoj privatni život i vezu uzima zdravo za gotovo, neprestano u potrazi za nečim boljim. Njezina je najbolja prijateljica uspješna odvjetnica koja nema sreće u ljubavi koju očajnički priželjkuje. Obje se ove pomalo razmažene i povlaštene djevojke same dovode u situacije iz kojih se poslije moraju izvlačiti, kao da se namjerno pokušavaju sabotirati u pokušaju da do kraja odrastu i urede si živote. Ovo je vrlo simpatična i dobro napisana komedija o prijateljstvu, sastavljena od osam epizoda koje se progutaju u nekoliko sati.

“Game of Thrones” (HBO)

Šesta sezona serije koju ne treba posebno predstavljati donosi konačnu zimu, u doslovnom i metaforičkom smislu. Stvari se u Westerosu konačno počinju raspetljavati, posvađane porodice stvaraju saveze i pripremaju se za borbu protiv zaboravljene vrste, a čak su nas i neke smrti, unatoč tome što serija od samoga početka obiluje smrću toliko da smo na nju već navikli kao na jednog od likova, uspjele potresti (Hodor), dok su nas neke razveselile i donijele nam olakšanje (Ramsey). “Game of Thrones” ponovo je uspjela nadmašiti samu sebe čak i vizualno, a neke se od scena u ovoj sezoni komotno mogu mjeriti s najskupljim blockbusterima. Serija koja je na puno načina revolucionirala televizijsku produkciju u svoju završnicu (najavljeno je kako će imati još dvije kraće sezone) ulazi, unatoč zimi, ipak s optimističnom atmosferom i nadom o nekakvom sretnom kraju za one likove koji su uspjeli preživjeti smrtonosno pero G.R.R. Martina.

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.

Hvala vam.

Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute