Umjetnički kolektiv Montažstroj je u Kinu Tuškanac 11. lipnja 2017. predstavio multimedijalni događaj ‘Ljubav & ekonomija’ Time je Montažstroj prvi put predstavio širi projekt o reproduktivnim pravima žena u realnom prostoru i vremenu. Projekt se do tada odvijao u virtualnom prostoru, na društvenim mrežama i na stranici cijankalij.montazstroj.hr obradom kultne njemačke drame ‘Cijankalij §218’.
Monažstroj je okupio i pro-life i pro-choice publiku pod istim krovom kako bi se pitanje pobačaja razmotrilo iz socio-ekonomskog aspekta. Publiku je poveo na povijesno putovanje zabrane pobačaja i kroz sudbine naših prabaka, baka i majki.
Događaj je vodila Jelena Berković, novinarka i aktivistkinja za slobodu govora, koja je publiku povela na povijesno putovanje regulacije pobačaja na našim prostorima. Kroz prezentaciju brojnih arhivskih, audiovizualnih i fotografskih materijala, publika je dobila presjek represivnih zakonskih okvira od Kraljevine SHS, preko NDH pa sve do 70-ih godina i legalizacije pobačaja. Publici su bili posebno upečatljivi edukativni filmski materijali iz 30-ih godina, kojima se žene pokušavalo odgovoriti od odlaska nadribabicama za izvršenje ilegalnih pobačaja, kao i predstavljena praksa NDH, u kojoj su izvršitelji ilegalnih pobačaja bivali kažnjavani smrću.
Pogledajte snimku cijelog događaja:
Dokumentarni performans u izvedbi Jelene Berković upotpunili su Miki Solus i Tihana Lazović, koji su uživo izveli glazbene brojeve iz 20-ih godina prošloga stoljeća, čija je tema upravo socio-ekonomski aspekt pobačaja. Izvedba songova izmamila je spontane aplauze publike.
U drugom dijelu događaja, otvorena je javna rasprava o pitanju pobačaja, koju je moderirao Borna Sor, satiričar, novinar, debatant. Gošće Marina Katinić, doktorantica filozofije i bioetičarka, te Jadranka Brnčić, biblijska hermeneutičarka, svojim su izlaganjima otvorile prostor rasprave u kojega se veoma aktivno uključila i publika.
Jadranka Brnčić govorila je o patrijarhalnoj slici žene, koja se počela mijenjati tek nedavno, u 20. stoljeću, kada žene počinju zarađivati za svoj život. “Što se tiče etike u Bibliji, vjerojatno ne znate da nema ni jednog jedinog retka u Bibliji u kojem se zabranjuje pobačaj. (…) Što je temeljna zapovijed za Isusa, da volimo sami sebe, da volimo druge kao same sebe, i da svoju ukorijenjenost upoznajemo u onom transcedentnom. A jedino pravo na život je život u kojem su sve temeljne potrebe zadovoljene, a među njima je prva glad”, izjavila je Brnčić.
Marina Katinić govorila je o socio-ekonomskim indikacijama za pobačaj iz etičkog aspekta: “Pobačaj je nešto što se slažemo da nije poželjno, da nije dobro, ali treba to dopustiti, kao nužno zlo. To je klasičan utilitaristički pristup koji je u etici dosta uobičajen, međutim, postavlja se pitanje može li zakon ozakoniti ono što je u sebi zlo (…) Na pobačaj se gleda kao na rješenje, a meni se čini da je pobačaj problem. Dakle, pobačaj je problem, a ne rješenje.”
Obje sugovornice složile su se u nužnosti socijalne države kao pomoći ženama i majkama, jer upravo je to preduvjet podizanja djece.
“Jedno odgovorno društvo bi moralo uzeti u obzir majku, ženu koja razmišlja o pobačaju i postaviti pitanje – dobro je li to doista njena odluka ili je ona pod nekakvim pritiscima koji mogu biti socio-ekonomski? Ako nam je stalo do djece, nerođene, rođene, do majki, onda društvo i država trebaju preuzeti odgovornost i poduzeti nešto da se te socio-ekonomske indikacije što više ublaže i otklone”, izjavila je Marina Katinić, dok je Brnčić istaknula i druge probleme političko-ekonomske paradigme svijeta u kojoj živimo: “Polarizacija i služi tome da ne vidimo glavni problem, a glavni problem je neoliberalni kapitalizam. Zamagljuje nam oči, da ne vidimo što je problem, pitanje radničkih prava, o tome se nitko ne brine. Kad bi se cijela struktura društva trebala brinuti da do pobačaja ne dođe, to je glavna stvar o kojoj se treba brinuti. A odluka o pobačaju ili ne, doista pripada savjesti svake osobe, taj prostor bi trebao ostati slobodan.”
U raspravi su se pojavila i uobičajena pitanja o ovoj temi – je li fetus ljudsko biće ili nije, počinje li život začećem ili kasnije, no to su pitanja o kojima se gošće, kao niti članovi publike, nikada neće složiti. Ono što je pitanje jest: Možemo li izbjeći klasične pro-life i pro-choice podjele i pronaći zajednički prostor razumijevanja oko zaštite i emancipacije žena u našem društvu – političke, ekonomske, zdravstvene, radne?
Upravo su na tragu ovog prostora razumijevanja doprinos dali i neki članovi publike svojim komentarima i pitanjima, a posebno je upečatljivo bilo pitanje o ljubavi: “Gdje je ta ljubav, danas, u Hrvatskoj, ljubav za ženu, za čovjeka, da slobodno živi, s resursima koji mu trebaju da bude slobodan ili slobodna, od ekonomije, preko poštovanja, do podrške cijele zajednice, koji je ideal hrvatskog društva u 21. stoljeću, koje je to društvo koje voli ženu?”
Reakcije publike su pokazale da je tema pobačaja osjetljiva i za jednu i za drugu stranu, te da još uvijek nije lako izgraditi prostor dijaloga. Ali Montažstrojev je događaj otvorio prostor za raspravu onkraj klasičnih argumenata, čime je u raspravi skiciran “treći prostor” koji se u našem društvu tek treba otkriti i artikulirati. Pozivanje na nijanse, potencijalne prostore konsenzusa, na raspravu više razine od binarnih opozicija otvorilo je zanimljivu platformu za razgovor o pitanju pobačaja. Rasprava je zaključena rečenicom Marine Katinić: “Nema demokracije bez rasprave – možemo se i ne slagati, ali i dalje smo članovi istoga društva.”
Hoće li feminističke parole iz 20. stoljeća biti jednako učinkovite u zaštiti ženskih prava u 21. stoljeću, predstoji nam vidjeti u procesu donošenja novoga zakona. Do tada, svi zainteresirani mogu pogledati snimku prijenosa uživo ovoga događaja. Čitav događaj bio je i humanitaran. Prihod od ulaznica u iznosu od 5.700 kuna bit će uplaćen društvu Mali zmaj, koje se bavi djecom iz socijalno ugroženih obitelji. Umjetnički kolektiv Montažstroj namjerava nastaviti ovaj projekt gostovanjima po hrvatskim gradovima, s gostima iz pojedine lokalne zajednice, kako bi i dalje doprinosio javnoj raspravi o ovom pitanju.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
