Krankšvester: Selo je bilo i ostalo ‘in’, sve ostalo je žamor

Na Raspelu se našao rap punk duo Krankšvester, odnosno jedna njegova polovica koja se odaziva na ime Sett. Hladne glave i bistrih misli ostao je do kraja intervjua.

Krankšvester: Na jedno smo mjesto skupili sve klišeje, negativnosti, svu bahatost, mizoginiju, zatucanost i seljaštvo i odlučili to karikirati i odvesti do apsurda.

E sad, zašto je to postalo popularno, teško mi je definirati. Možda ljudima treba to bezumlje i zajebancija koju mi serviramo. Odlučili smo da ćemo raditi ono što bismo i sami htjeli čuti, a to se vjerojatno poklopilo s onim što ljudi traže. Na jedno smo mjesto skupili sve klišeje, negativnosti, svu bahatost, mizoginiju, zatucanost i seljaštvo i odlučili to karikirati i odvesti do apsurda. Nema pametovanja, ali ako zagrebeš ispod površine, i tamo možeš pronaći dublji smisao. Naravno, ne obraćamo ti se s visoka i ne želimo ti vrijeđati inteligenciju trudeći se “prenijeti ti poruku”.

Sljedeći je korak to održati svježim. Kako će izgledati sljedeći album, iskreno ne znam, ali znam da ćemo pokušati zadržati istu energiju. Prvi je album bio upoznavanje, na drugom smo odlučili još malo izjahati iste teme i potpuno promijeniti zvuk, a treći album mora biti nešto apsolutno novo jer svoju smo “jebačku dobrodošlicu” ispucali već na drugom albumu. Radit ćemo pop. Kao i dosad.

Iz prve ruke i terena svjedočiš miksu žanrova i publike. Ajde jedan “dubinski” antropološki sken uzorka. Tko su ljudi koji dižu čaše jer ih je teško više rasjecati po tkivu? Uglavnom vam se nagura muška publika jer pričate muške stvari ili se i komadi švercaju jer im je fora slušat prljava usta pa maštati…

Sett: U jednom smo trenutku izgubili veći dio hip-hop publike, ali i dobili masu nove. Jasno mi je zašto reperi nisu ludi za ovim, ali od starta na njih nismo ni ciljali jer ideja je napraviti glazbu za ljude neopterećene žanrovskim podjelama. To mi je od samih početaka bilo suludo, ali kao klinac sam se tješio da želim raditi glazbu za one koji cijene “pravi” hip-hop. Danas mi je svejedno jer ne zanima me to pravovjerno izdrkavanje. Stariji sam, pragmatičniji, a ego je podivljao pa želim da me voli cijeli svijet i da me poslije koncerata hrane grožđem, školjkama i pečenim jarebicama. Ukratko, želim biti plaćen, ali jebeni je blagoslov da nisam prisiljen prilagođavati zvuk tržištu. Taj dio smatram neopisivom srećom.

Ekipa na koncertima je ono što bi i očekivao. Mahom mlađa i iznenađujuće puno ženske publike. Ljudi vole grupno pjevati, a mi imamo te “navijačke” pjesme uz koje možeš arlaukati i ne osjećati se loše zbog činjenice da nemaš pojma o pjevanju. Glupavo je, plesno, neopterećujuće i naljutilo bi ti mater. Meni je to odmor od zdravog razuma pa mislim da i drugi na to tako gledaju.

Vani pomirenje glasno, debelo, ritmično i jasno odgovara na ime Death Grips. Čovjek je zvijer. Kaže mi Sale iz TBF-a da mu je teško provarit rap bez melodije u sebi, ali da vidi kako ovaj lik ždere mikrofon i da je iskren i posvećen do bola…

Sett: Da, ima nešto u tom liku. Ne mogu reći da je nešto što slušam, ali s vremena na vrijeme ubacim u plejer i svidi mi se ono što čujem. Sad sam skinuo diskografiju Suzanne Vega i čmrljim nad tim kao da sam u menopauzi pa nisam baš u Death Grips raspoloženju, ali sviđa mi se ta buka. Mislim da ću ga provariti kad se vratim u svoju uobičajenu noise fazu.

Imaš li dojam koji je posljednjih godina glazbeni žanr dominantan na našoj sceni ili je stvar još uvijek u disperziji i neselektivnosti?

Sett: Iskreno, mislim da se generalno malo toga promijenilo. Mase i dalje slušaju ono što su oduvijek slušale, ali mislim da je elektronska glazba uzela zamah pa imamo posjećenije partyje. Ipak, Tonći i Vjekoslava Huljić, i ova ekipa koja mrmori za Severinu i Rozgu, i dalje najbolje zna što narod voli – latentni narodnjak. Ne znam, mislim da je selo bilo i ostalo “in”. Sve ostalo je žamor.

Na grob kamen, na zaključak amen…završna riječ o tome tko što kome na domaćoj rap n rock sceni. Ima li nade ili svi u nomade u 333 mile materine?

Sett: Bezuvjetno polažem nade u mlade naraštaje hrvatske estrade jer oni znaju što rade.

Prijašnje raspelo: Ne kurcem u čelo, nego dickom u obraz

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.

Hvala vam.

1.00 € 5.00 € 10.00 € 20.00 € 50.00 € 100.00 € 200.00 €


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Intervju

Idi na Vrh
X