Besplatni koncerti, snižene cijene i promocije knjiga – u Zagrebu je, usred subotnje špice, obilježen međunarodni Record Store Day.
Internet je ubio mnogo stvari, dobrih i loših, a jedna od njegovih najvećih žrtava je glazba. Pustimo li po strani financijske nedaće u kojima se našla diskografska industrija, kao i širom otvoreni prostor da neka sasvim nebitna imena postanu zvijezdama, Pirate Bay i svi njegovi prethodnici dokrajčili su nekadašnju narodnu naviku da se vizualno uživa u muzici. Odnosno, da pri kraju đira kroz grad planski zađemo u prodavaonicu ploča, provrtimo nekoliko albuma po rukama, analiziramo omot, pročitamo sve za stražnje strane, osjetimo zamamnu težinu duplih ploča i smislimo plan štednje do sljedećeg dolaska.
Record Store Day, iliti Dan prodavaonica ploča, među ostalim ima za cilj oživljavanje tog prahistorijskog običaja, kako CD shopovi ne bi postali samo šuplji svjedoci da glazba još uvijek postoji i u fizičkom obliku. Hrvatski diskografi priključili su se međunarodnoj akciji na subotnje jutro, a svi odreda ponudili su, osim raznoraznih sniženja, besplatne nastupe uglavnom mladih urbanih snaga, koji su puni motiva da se dokažu publici. Tim bolje, jer da je Dallas, primjerice doveo Let 3, Dancing Bear Bambi Molesterse, Aquarius Jinxe, na potezu od Gundulićeve, preko Varšavske do Tesline i Preradovićeve, ne bi se moglo proći.
Našli smo se, pod prijetnjom kiše, pred Dancing Bearom, gdje su fanovi mladog pop-punk benda Ignor već ispijali piva pred ulazom, dok se nekoliko minuta nakon što se oglasio grički top očekivao nastup klape Kampanel. „Oni baš ne znaju za sebe“, rekla nam je Boba Kovač, voditeljica marketinga DB-a i dobri duh domaće diskografije. Ne, nisu pili pijani, ni mamurni, jednostavno je bilo rano. Ovi Primoštenci ipak su protrljali oči i višeglasno, uz pratnju gitara, otpjevali po koju dalmatinsku. Mladi pankeri iz Ignora preuzeli su potom dućan, rasporedili se na strateška mjesta, odradivši u akustičnoj verziji nekoliko svojih troakordnih. Znatiželjnika nije bilo mnogo, no to je, kasnije se utvrdilo, problem koji se prolongirao na cijelu manifestaciju. U svijetu je Record Store Day već pojam za tradicionalno masovno slavljenje glazbe, kod nas je to tek proces u nastajanju.
Tako se tek nekoliko ljudi okupilo u Dallas Music Shopu na svirci odlične Kom3dije. Doduše, Dallas nije lako ni pronaći, budući da preseljenje na drugi kat knjižare Vuković&Runjić još traje, a na ulici nema nekih posebno vidljivih oznaka. Čakovečka Kom3dija predstavila se prije nešto manje od dvije godine izuzetno ugodnim plesnim etno prvijencem „Indijancu je bilo smiješno“, a nas se nekoliko jučer uvjerilo da to i uživo dobro zvuči. Uz zvuke „Ljubav se ne trži“ otišli smo do Aquarius Music Shopa gdje je program obećavao najviše uzbudljivosti, a i najveći se broj ljudi okupio.
Tamo je održano predstavljanje knjige kratkih priča „Record Stories“, u kojoj su znani i neznani autori iz regije zapisali svoje istinite i izmišljene priče vezane uz prodavaonice ploča. I ovaj je novinar mislio konkurirati za jednu od njih, no pod izgovorom „nemam vremena, sutra ću“, dogurao je do deadlinea i zaključnog lažnog izvlačenja – „nisam stigao“. Njih ukupno 23 je, eto, stiglo. No, pravu su poslasticu u Aquariusu okupljenima pružili dvojica članova East Rodea, eksperimentalne i avandgradne rock skupine, koja je bas gitarom i sklopom nečega što bi se moglo nazvati čudnim, ležećim instrumentom s tisuću zvukova, proizvela ekstatičnu kakofoniju, što je bilo neobično slušati usred jutarnje subotnje zagrebačke špice. Ali bilo je dobro.
Na Danu prodavaonica ploča nemoguće je pogledati baš sve, iako se dućani uglavnom nalaze stotinjak metara jedan od drugog. Naš plan bio je svakako uhvatiti nastup Renata Metessija u dućanu Hit Recordsa. „Gotovo je, ja sam svoje odsvirao“, rekao nam je uvijek raspoloženi Renči koji je iza nas pratio nastup East Rodea. Metessi priprema novi album, a stalno mu je za petama čovjek u crnom s kamerom na ramenu. Naime, dokumentarac o njegovu liku i djelu trebao bi biti gotov do lipnja. Njega smo propustili, ali to nam se ne bi smjelo dogoditi s Markizom, vlasnicima jednog najboljih lanjskih rock albuma i ozbiljnim konkurentima na ovogodišnjem Porinu, koji su imali koncert u Croatiji Records u Bogovićevoj. „Hvala, bilo je to sve od Markiza“, bio je glas pjevačice Red koji smo čuli po dolasku. Opet ćorak.
Turneja po zagrebačkim CD shopovima u čast Dana prodavaonice ploča, osim što nas je nahranila dobrom i besplatnom muzikom, otkrila je još nešto – CD-ovi više nisu toliki luksuz. Dancing Bear je, primjerice, gotovo sve cijene trajno skresao za prosječno 30 posto, a i ostali se sve više odvažuju na slične poteze. I ponuda longplejki je sve veća, pa je pravo vrijeme da otkrijete draž prevrtanja dobre stare ploče po rukama. Internetu unatoč.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
