Premijera ‘Crne knjige’ u ZKM-u – Montažstroj udario na bankarsko osinje gnijezdo

Nakon četvrt stoljeća postojanja Montažstroj je i dalje najavangardniji sklop u zemlji (ali vjerojatno i u regiji) svega onoga što se podrazumijeva pod terminom modernog kazališta.

Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterPin on Pinterest0Print this page
Premijera predstave Crna Knjiga u ZKM-u (Foto: ZKM)

Premijera predstave Crna Knjiga u ZKM-u (Foto: ZKM)

S novom predstavom „Crna knjiga“ premijerno izvedenom u petak 11. ožujka u Zagrebačkom kazalištu mladih nastavljena je dosadašnja hiperbolička putanja egzistencijalno-kulturoloških pitanja koje ovo kazalište predvođeno redateljem Borutom Šeparovićem već godinama kroz svoje predstave postavlja. A ta pitanja su jednostavna, no živimo u vremenima kad nije učtivo postavljati ih. Šeparović kroz veliki broj predstava, posebice ako se gleda izuzetno jaki niz u posljednjih 5-6 godina de facto postavlja isto pitanje, a to je: Gdje leže uzroci nepodnošljive svakidašnjice? Sa svakom predstavom postavlja to pitanje i istovremeno traži odgovor na njega i što je najvažnije, dok ga traži nema milosti prema onim faktorima koji na tom istraživačkom putu niču kao evidenti razlozi nevolje.

U nešto više od, itekako zahtijevnih, 120 minuta „Crne knjige“ udario je možda najjače do sada u sam temeljni razlog zašto ulicama hodaju izgubljeni i sjebani ljudi, tako plastično dočaravši matricu našeg ponašanja, genezu modernog ropstva, trik kojim je naša savjest zarobljena i potčinjena, pakao u kojem vrag ne zna za „otpusti nam duge naše“ iz Očenaša, kratkoću te uzice koja nas drži u polubjesnilu dok je ispušni ventil turbofolk i razne manifestacije u kojima je posebno pažljivo uprogramiran i ugrađen nacionalni zanos. Ukratko, drznuo se Šeparović ovom predstavom ubosti u one s druge strane uzice – u banke.

'Crna knjiga' (Foto: Montažstroj)

‘Crna knjiga’ (Foto: Montažstroj)

U stvari, samo je primjenjena najstarija novinarska investigativna metoda praćenja traga novca, a to je pokrenulo lavinu ispadanja kostura iz ormara u tolikoj mjeri da se mogla napraviti cijela kazališna predstava tijekom koje ima dijelova u kojima kao gledatelj niste sigurni  za glumce glume li ili pričaju svoje osobne verzije života pod dugom.

Pored Konrada Mulvaja i Ante Perkovića, koji su i autori glazbe predstave, u „Crnoj knjizi“ glumi i ZKM-ov ansambl u sastavu Hrvojka Begović, Katarina Bistrović Darvaš, Danijel Ljuboja, Pjer Meničanin, Krešimir Mikić, Rakan Rushaidat, Lucija Šerbedžija i Vedran Živolić. Svi spomenuti iznijeli su na leđima zahtjevan komad prepun pjevačkih točki te niz vratolomnih situacija za tijelo, što se vidjelo kad se Rakan Rushaidat okliznuo i nezgodno pao usred predstave, ali nije dozvolio da dođe do prekida na premijeri, te vidno natučenog lica svoju ulogu majstorski interpretirao do samog kraja.

'Crna knjiga' (Foto: Montažstroj)

‘Crna knjiga’ (Foto: Montažstroj)

Osjetilo se koliko je situacija izvedbe same predstave kompleksna i da bilo kakva pauza između eventualnih činova nije bila uzeta u obzir iako se komad sastoji od dvije zasebne cjeline. Dok su u prvoj u fokusu praćenje toka novca iz džepova pojedinaca ove države opterećenih kreditima i doslovce životnog stila života na dug, u drugom dijelu su na udaru banke koje se bave tim isisavanjem, gdje predstava ulazi u sferu koju mnogi mogu smatrati otvorenim pozivom na revoluciju ili bar revolt.

Šeparovićev redateljski potpis očituje se i u stalnom iskakanju realnosti iz tijeka same predstave, ali i kreiranjem predstave unutar predstave, o čemu će biti riječi malo kasnije. Upravo je to iskakanje u realnost svojevrsni punchline i testiranje inteligencije publike, jer naravno feedback je važan detalj za ovu predstavu. No ne treba redatelju potvrda o tome ima li u publici modernih robova kredita (jer to gotovo da nije ni upitno), već ima li onih s naknadnom pameću. „Crna knjiga“ postavljena je kao svojevrsni urotnički triler, jer multipliciranjem ljudskih sudbina koje se nalaze u istoj zamci jednostavno stvari vode u tom smjeru kako je klopka bila pomno i dugo planirana i kako su zakazali sustavi zaštite građana koji nisu bili ni formirani, a kamo li testirani, kada su ‘rupe’ bile ugrađivane u zakone. Dalje>>

Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterPin on Pinterest0Print this page

Komentari

Autor

avatar
Close
Pratite nas i lajkate