Montažstroj ‘Cijankalij §218′ 7. epizoda: O majčinoj ljubavi

Berlin. 1929. godina. Radnička četvrt Wedding. Na snazi je zabrana pobačaja temeljem paragrafa 218 kaznenog zakona. Mlada radnica Hete traži pomoć pri prekidu trudnoće iz socijalnih razloga... No nitko joj ne pomaže. Umjetnički kolektiv Montažstroj objavio je predzadnju, sedmu epizodu zvučne rekonstrukcije drame 'Cijankalij §218'.

Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterPin on Pinterest0Print this page
Montažstroj ‘Cijankalij §218'

Montažstroj ‘Cijankalij §218′

Očajna Hete (Tihana Lazović), u groznici i s bočicom cijankalija u kaputu, vraća se svojoj majci. Hete moli majku da joj da popiti pet kapi otrova, kako bi se započeti prekid trudnoće dovršio. Majka Fent (Daria Lorenci Flatz) inzistira da pozovu liječnika, koji možda još uvijek može pomoći. Hete upozorava majku da bi ih liječnik mogao prijaviti policiji i strpati u zatvor…

Dvije žene, prepuštene same sebi, moraju donijeti odluku. Zatvor ili ispijanje otrova koji bi Hete mogao koštati zdravlja i života? Je li uistinu u službi zaštite života zakon zbog kojega je Hete u groznici? Jesu li odgovorni oni koji su joj odbili pomoć, zbog čega je sama sebi probila utrobu nečistim instrumentom? Trebamo li čuvati nerođeni život nauštrb života rođenih? Je li Hete kriminalka? Ubojica? Žrtva?

Projekt “Cijankalij §218″ je multimedijalna povijesna čitanka koja ponire u prošlost kako bi govorila o sadašnjosti. U povijesnim bilješkama na stranici cijankalij.montazstroj.hr pročitajte kako su nacisti osvojili vlast – progonom neistomišljenika, otvaranjem koncentracijskih logora i paljenjem knjiga – je li se drama “Cijankalij §218″ našla na popisu zabranjene literature? Povijest je zabilježila kakvo društvo nastaje cenzurom, no pravo je pitanje – jesmo li iz te povijesti dovoljno naučili?

Daria Lorenci Flatz u ulozi Majke Fent i Tihana Lazović u ulozi Hete (Foto: Montažstroj)

Daria Lorenci Flatz u ulozi Majke Fent i Tihana Lazović u ulozi Hete (Foto: Montažstroj)

Pročitajte i tko je bila prva nositeljica “Majčinog križa”, odlikovanja kojim su nacisti iskazali svoj odnos prema ženama i njihovim utrobama. Što se događa kada država tretira žene kao inkubatore? Je li žena vrijedna samo ako rađa djecu ili je vrijeme da polovini čovječanstva omogućimo ekonomsku i političku ravnopravnost u punom smislu? Hoćemo li prestati preko ženskih utroba prelamati demografske probleme i shvatiti da je rješenje tih problema u pravednijoj distribuciji bogatstva i moći? Hoće li proleterska tragedija iz 1929. godine postati farsa naše budućnosti?

Ovim medijskim projektom MONTAЖ$TROJ se uključio u javnu raspravu o pravu na slobodno odlučivanje o rađanju djece. U projektu “Cijankalij §218″ glasove za reproduktivna prava žena dali su: Daria Lorenci Flatz, Tihana Lazović, Adrian Pezdirc, Sven Jakir, Ante Perković (†), Dado Ćosić, Suzana Nikolić, Goran Grgić, Nina Violić, Vilim Matula, Bojan Navojec, Lukrecija Tudor, Urša Raukar i Ivana Dragičević. Autorski tim projekta čine Borut Šeparović, Konrad Mulvaj, Nataša Mihoci i Ante Perković (†).

Saznajte više o Majčinom križu i progonu komunista u nacističkoj Njemačkoj

Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterPin on Pinterest0Print this page

Komentari

Close
Pratite nas i lajkate