Kadavar ‘Rough Times’ – dobro vrijeme za hard rock

Berlinski rock trio na svom četvrtom albumu „Rough Times“ ostali su vjerni retro štihu, ali dakako maštovito osmišljenom.

Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterPin on Pinterest0Print this page
Kadavar 'Rough Times'

Kadavar ‘Rough Times’

Kadavar su „Rough Times” isprva začinili modernijim stonerom zvukom, da bi potom otvorili široku lepezu utjecaja u svom glazbenom putovanju u prošlost, čime su mu dali daleko uzbudljiviji predznak, nego što se to isprva čini. To, uvjetno kazano, navođenje na ‘krivi put’ počinje s naslovnom, ujedno i uvodno pjesmom „Rought Times“. Tada kreće eksplozija neobuzdane grmljavine distorzije i sporog ritma koja se proteže i na narednima „Into The Wormhole“ i „Skeleton Blues“ koje kao da ispuhuju stonerski pustinjski pijesak iz sebe.

Svakako solidan uvod, no prave stvari dolaze nešto kasnije kada Kadavar kao da prolete kroz crvotočinu nađu se u inspirativnom području sedamdesetih i ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća. Već „Die, Baby Die“ koja kao da pomalo vuče i glazbenu, a ne samo lirsku inspiraciju od punk rock Misfitsa i njihove „Die, Die My Darling“ (iako se i iz nje cijede utjecaji Black Sabbatha), označava taj zaokret, a „Vampires“ nakon nje u potpunosti zauzme ključno mjesto prvog dijela albuma kao najkompleksnija, a ujedno i sabbathovski zarazna pjesma na koju se svojim matričkim refrenom nadovezuje „Tribulation Nation“.

„Words Of Evil“ i po riffu i atmosferi miriše na „Kill’ Em All“ Metallicu, dakle onu Metallicu kojoj su njeni fanovi najviše privrženi, a Kadavar se tu u svojoj pravovjernosti upravo čine kao dio te grupacije. Novo ugodno iznenađenja predstavlja „The Lost Child“, ujedno i prva pjesma na albumu na kojoj se oglasi topli zvuk Moog klavijatura čime kao da su Kadavar odali počast i jednom Moody Bluesu.

„You Found The Best In Me“ koja potom uslijedi i nastavi u sličnom ugođaju, pravi je mali biser stare hrabre škole neušmikano odsvirane i otpjevane balade koja kao da je zalutala s Woodstocka. Album „Rought Times“ zatvara „A l’ombre du temps“, poema koju pjevač i gitarist Christoph “Lupus” Lindemann recitira na francuskom jeziku uz pratnju gitarske mikrofoniju u pozadini. Takvim završetkom, koji je u potpunosti neuklopiv u ostatak materijala, jasno je iščitana želja Kadavara kako ne žele u potpunosti biti etiketirani kao bend striktno omeđen gabaritima retro priče (u kojoj se, da ne bi bilo zabune, izvrsno snalaze), već rade smisleni intelektualni odmak koji im ostavlja potpuno slobodne ruke za sve što ih u budućnosti može inspirirati. Berlin je očigledno inspirativan grad i kad je hard rock u pitanju.

Općenito, ovaj trio je u stanju iznjedriti bogatu zvučnu sliku kad je riječ o albumu. Prilika da se čuje i vidi kako to radi uživo, zagrebačka publika ima već ovog ponedjeljka kad će Kadavar nastupiti u Močvari.

Ocjena: 8/10

(Nuclear Blast, 2017.)

Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterPin on Pinterest0Print this page

Komentari

Close
Pratite nas i lajkate