‘Gosti iz galaksije’ – soundtrack nekadašnjeg naprednog doba

Da nikad nije kasno za kvalitetu, svjedoči upravo objavljeno soundrack filma 'Gosti iz galaksije' koji dolazi s 36 godina zakašnjenja, čime je rad Dušana Vukotića i pogotovo Tomislava Simovića ponovno došao u zasluženi fokus.

Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterPin on Pinterest0Print this page
'Gosti iz galaksije' LP

‘Gosti iz galaksije’ LP

Za uvodnik bi možda bilo najbolje napraviti neku kratku skicu o tome koliko je jugoslavenska alternativna umjetnička scena kao i publika posebice tijekom 1970-ih i 80-ih bila zainteresirana za znanstvenu fantastiku. Kultna Vjesnikova znanstveno-fantastična edicija kratkih priča Sirius, koja je počela s izlaskom 1976. godine, imala je tiražu veću od 100.000 tiskanih primjeraka mjesečno (kasnije je počeo izlaziti dvomjesečno). Tada zvana Sekcija za SF Narodne tehnike u Zagrebu, te redakcije znanstvenih magazina Galaksija i Andromeda iz Beograda okupljale su najkvalificiranije stručnjake i njihov rad se pratio u svim sferama. Kad se pogleda tadašnja izuzetno jaka strip scena, Novi kvadrat u kojem su bili autori Igor Kordej, Krešimir Zimonić, Mirko Ilić, Radovan Devlić i Emir Mešić zauvijek je inficirao domaći strip-prostor SF-om, dakako kad se pogledaju i radovi i onih koji su se etablirali u kratkom periodu nakon gdje su najzvučnija imena Željko Pahek i Danijel Žeželj.

Bilo je to vrijeme stvaranja kultnih filmskih ostvarenja žanra, dakako na zapadu, no kino popularnost bila je velika i u socijalističkoj Jugoslaviji za naslove prve „Star Wars“ trilogije, „Mad Max“ trilogije, „Alien“ (znan još i kao „Osmi putnik“), „Blade Runner“, „E. T.“, pa uzmimo tu i Carpenterova prva dva „Halloween“ filma obzirom da posjeduju neobjašnjene paranormalne elemente. A gdje je tek književni sektor? Asimov, Clarke, Herbert… samo su neki u nizu čija su djela konstantno bila prevođena.

Jugoslavenska kinematografija imala je dakako puno manje sredstava na raspolaganju od američke, sovjetske i kinematografije vodećih europskih zemalja, te nije mogla pretjerano izdvajati za SF žanr. Možda je zametak bio 1966. s utopističkim filmom „Sedmi kontinent“ našeg jedinog oskarovca Dušana Vukotića, ujedno i najposvećenijeg žanru, no okidač je ipak bio kultni „Izbavitelj“ Krste Papića iz 1976. (dakle iste godine kad se pokreće Sirius i godinu dana prije filma „Star Wars“ koji je potom pokorio svijet), da bi dva najbolja bila snimana istovremeno 1980. i premijeru doživjeli 1981. godine. A riječ je dakako o Vukotićevom „Gosti iz galaksije“, te trileru s elementima fantastike „Ritam zločina“ Zorana Tadića koji i dvije godine kasnije s Pavlom Pavičićem ekranizira zapaženi „Treći ključ“.

I „Ritam zločina“ i „Gosti iz galaksije“ ostvarili su kultni status, a ovdje ćemo se malo osvrnuti na potonji obzirom da je tek sada nakon 36 godina objavljen soundtrack. Film „Gosti iz galaksije“ svojevremeno je osvojio nagrade na festivalima u Madridu, Trstu i Bruxellesu, ali je (kako navodi i izdavač soundtracka), domaću publiku i publicistiku prilično zbunio svojom hrabrom mješavinom dječjeg filma, fantastike i horora, tako da ga se i danas neopravdano zaobilazi u ozbiljnijim analizama. Ipak, u povijesti filma ovog prostora teško je naći bizarniji film od „Gostiju iz galaksije“: neobični junaci, posjet heroine Andre iz svemira, nudisti koji dočekuju i traže susret s izvanzemaljcima, muškarac koji razvije dojke kako bi nahranio svoje gladno dijete i na koncu, čudovište koje pobije svoje domaćine.

Vukotić je snimio film smjelih ideja i globalno gledano unutar samog žanra za to vrijeme, a ono što je ovdje važno jest da je za tu misiju trebao i smjelog autora filmske glazbe. Pronašao ga je u Tomislavu Simoviću, čiji rad ponovno dolazi u fokus posebice među mlađim glazbenim i filmskim autorima koji ga ponovno otkrivaju i kad postaje jasno da je riječ o jednom od najvećih domaćih autora filmske glazbe.

Koliko je bila smjelost Vukotića, tolika je bila i Simovićeva jer je glazba iz filma ujedno i prva ikad elektronička glazbena pratnja snimljena za jugoslavenski film općenito. Poput Howarda Shorea i Johna Carpentera, Simović je za „Goste iz Galaksije“ slagao jednostavne melodijske obrasce, ali time i efektnu avangardniju ambijentalizaciju, kako je primijetio Željko Luketić, koji zajedno s Lerijem Ahelom čini producentski-kreativno-diggerski tandem soundtrack izdanja objavljenog i na 180 gramskom vinilnom izdanju za riječku kuću Fox & His Friends.

Dakako, i danas nakon 36 godina mogu se povući paralele između Simovićeve i Carpenterove zvučne slike (primjerice „Halloween“ i „The Fog“), kao što se soundtrack „Gosti iz galaksije“ i danas može slušati kao zasebno audio djelo koje po obrascima elektroničke glazbe ne zvuči nimalo anakrono i naivno, dapače, kao da je u nju ugraviran nevidljivi avangardni kod koji ga čini uzbudljivom.

Luketić i Ahel imali su pune ruke posla, obzirom da je trebalo logično i fluidno objediniti za audio izdanje zvučnu građu originalno rađenu isključivo za film, jer Simović nije ni u primislima razmišljao o samostalnom nosaču zvuka. Naime, Simović je svoje zvučne podloge stvarao kao kratke skice koje je finiširao i osmišljavao u montaži kad je mogao osjetiti kako zvuk korespondira sa slikom. Zvučnih zapisa za film bilo je u trajanju od 80 minuta, a Simović nije pazio na arhivu, tako da su Luketić i Ahel utrošili dvije godine kako bi sve locirali i objedinili. „Različiti kolutovi magnetskih traka, različite brzine snimanja, različite kvalitete traka, zatim njihova (ne)očuvanost, pa čak i nedostatak oznaka, stvorili su dodatni detektivski rad na tome, jer je valjalo sve to posložiti da zvuči kao da je snimljeno u jednom skupom studiju i na jednoj traci“, izjavio je Luketić u intervjuu za ovaj portal, a u konačnici upravo to su on i Ahel uspjeli postići s ovim soundtrackom – uistinu zvuči kao da je snimljeno u jednom skupom studiju i na jednoj traci.

Također je odlično razdijeljeno i zvučno ozračje A i B stranom. Dok A strana koja započinje s „Dodirni me (Ljubavna tema)“ i „Roberte, kava je na stolu“ nosi upravo vedrije, ljubavne harmonije i može se reći da predstavlja ‘svijetlu stranu’, B strana u potpunoj suprotnosti donosi upravo carpenterovski horor, zvučne strukture potiču nelagodu i neizvjesnost u „Biba je promijenila oblik“ i „U nerješivim situacijama vraćamo vrijeme unatrag“.

Simovićev potpis je jednostavan, jasan i u potpunosti definiran. Luković i Ahel su ga jasno ‘pročitali’ i odlučili tako i prezentirati na ovom izdanju. Simplificirajući ozračja s A i B stranom također su uspješno izbjegli kaotičnost i eventualnu konfuznost ukupne slike doživljaja, a ne treba gubiti iz vida da je tako nešto uvijek realna opasnost kod ovakve vrste izdanja u kojima originalni autor nažalost nije među živima i kad glazba ostaje jedino sredstvo ‘sporazumijevanja’.

Također je dobro što kreativni tandem nije patio od natrpavanja materijala, već je bio fokusiran na filtriranje postojećeg i stvaranje logične i samostojeće zvučne konstrukcije Simovićeva djela. Soundtrack „Gosti iz galaksije“ ne traje ni 40 minuta, no kao cjelina zvuči kao da se tu nema što ni dodati ni oduzeti. Stoga, ne samo da je ovim izdanjem na svjetlo dana konačno izašlo jedno vrijedno skriveno djelo iz naše filmske i glazbene povijesti, već je to učinjeno s izuzetnom stručnošću i ljubavlju s jedne strane, a s druge, osjećajem za današnji trenutak i prezentaciju djela na moderan način (to ne treba brkati s odabirom vinilne ploče kao medija, dapače u ovom trenutku je to daleko ‘moderniji’ medij od CD-a), što svakako donosi jasnu dodatnu vrijednost i dokaz da za diggerski posao treba imati dušu.

Da nije bilo Ahela i Luketića, tko zna bi li ikad mogli u rukama držati ovako reprezentativan uzorak rada Tomislava Simovića. Bez imalo zadrške, soundtrack „Gosti iz galaksije“ vrhunski je doprinos očuvanju i revaloriziranju značajnog trenutka naše, općenito gledano često zagubljene i nepravedno zaboravljene, kulturne povijesti.

Ocjena: 10/10

(Fox & Friends, 2017.)

Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterPin on Pinterest0Print this page

Komentari

Autor

avatar
Close
Pratite nas i lajkate