‘Gospoda Glembajevi’ u HNK – Jedan od najuzbudljivijih baletnih događaja koji je Zagreb ikada doživio

.Kad je 1995. u Londonu Matthew Bourne postavio 'Labuđe jezero' s muškim plesačima započelo je novo doba baleta. Tako je bijeli balet kroz svojih stotinjak godina vladavine i razvoja ušao u transformaciju koja i priliči milenijskom trenutku. Moglo bi se reći štošta jer sloboda koju nudi univerzalnost jezika plesa dozvoljava najdublja lutanja i istovremeno ostavlja bez riječi. Baletno uprizorenje Krležinog književnog djela 'Gospoda Glembajevi' jedan je od najuzbudljivijih baletnih događaja koji je Zagreb ikada doživio, taj žar potiče misao kako su Copelia i Giselle dobile svog muškog pandana u plesanoj drami - Leonea.

Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterPin on Pinterest0Print this page
Balet 'Gospoda Glembajevi' u HNK (Foto: Hnk.hr)

Balet ‘Gospoda Glembajevi’ u HNK (Foto: Hnk.hr)

Zagreb i ova Krležina drama povezani su duboko, moglo bi se reći da je to zajednički trenutak svijetskosti za oboje i predstava koju je postavio Leon Mujić također u tome nije mogla promašiti. Pripovjest o povijesti propasti zagrebačkog buržuja koju je Krleža 1928. postavio na scenu iste ove pozornice ima moć originalnosti koja do danas nije izgubila nimalo svog sjaja. Dio te moći leži u tome što naš Julien nije morao kopati tako pomno i duboko u svijet koji ga okružuje u “Crveno i crno”, Leonu je bilo dovoljno samo okrenuti se oko sebe. Moć je to stvaranja u kojoj publika sudjeluje zaljubljivanjem jer Glembajevi su baletom potpuno prepušteni tijelima.

Koliko su baletni trendovi daleko otišli mi to ne možemo znati ako ne lutamo svijetom, ali vjerojatnost da je Leonard Jakovina, mladi ravnatelj zagrebačkog baleta to lutanje predano odradio je očita. Način na koji je publika prihvatila ovu predstavu nije slučajan događaj već rezultat promišljenosti na svakom koraku.

Zadivljujuć je ples cijelog ansambla, ali najzanimljiviji rezultat je upravo njihova gluma. Leonea pleše Takuya Sumitomo, a barunicu Castelli Natalia Horsnell – oboje nisu mogli čitati izvornog Krležu, ali Glembajeve su izrazito dobro shvatili i interpretirali.

Balet 'Gospoda Glembajevi' u HNK (Foto: Hnk.hr)

Balet ‘Gospoda Glembajevi’ u HNK (Foto: Hnk.hr)

“Gospoda Glembajevi” je tradicionalni predložak obrađen bez eksperimentiranja niti u jednom segmentu. Glazba i kostimi vjerno se drže mode iz vremena koje je Krleža želio ostaviti kao trag svoje mladosti. Bila je to najdekadentnija renesansa u povijesti. Počele su gorjeti žarulje, ponegdje se mogao čuti i prvi model usisavača, strojevi su proizvodili čipku brzo i precizno, viktorijansko selo bilo je daleko naprednije od situacije na zagoskim i prigorskim bregima, napokon se ulagalo i u mlade jer su sva djeca išla u školu. Tehnologija je ovladala ,a umjetnošću absint, kokain, amfetamini i opijum… Isidora Duncan, ikona lifesyla bila je mrtva tek nešto više od godinu dana kada je Krležin šulkolega Alfons Veli režirao dramu koja će postati hit u Zagrebu – u tom trenu je prije deset godina u Rusiji počeo kraj vremenu koje su do tada poznavali kao jedini društveni poredak i još desetak godina neće doći do velike ekonomske krize kako u svijetu tak’ ni u Agramu. Krleža je tada bio mlad kao i ekipa koja je 2017. radila ovaj balet.

Balet 'Gospoda Glembajevi' u HNK (Foto: Hnk.hr)

Balet ‘Gospoda Glembajevi’ u HNK (Foto: Hnk.hr)

Bez da se zna i jedan detalj iz povijesti ili samog Krležinog romana, ekranizirane drame iz 1988. baletna priča “Gospoda Glembajevi” može biti doživljena iz vlastitog iskustva i emocija. Glazba Rahmanjinova i Bethovena prekrasno omeđuje narativ kroz ples i obrnuto. U “narodu” nazvana “Munšajn sonata” Betovenova “Quassi una fantasia” prirodno se nametnula kao lajtmotvi drame, ali je izvrsno i s dobrom mjerom dozirana. Dramatične društvene scene predočuju ponajbolji izvatci iz 5. i 7. sinfonije te Egmontova uvertira, dok dubina Rahmanjinovih misli i emocija nad tipkama klavira i plesnim simfonijama izvrsno reflektira i vrijeme i životne okolnosti koje je skladatelj dijelio s Krležom.

U klasičnom baletu bilo bi nezamislivo da orkestar ne izvodi glazbu, ali Mujić kao neoklasicistički koreograf korištenje snimke nametnuo je kao prednost kad je svojom vizijom oblikovao ansambl. Manipulatoricu Castelli on odlično prikazuje ‘manipulirajući’ Nataliju Horsnell u zavodnicu koja doista i plesački gazi sve druge ženske uloge pred sobom – sve dok je živa na sceni. Dok je Leone tek dječak u tijelu muškarca, njena je uloga pridobiti plemićku titulu, a njen ples sa šest udvarača na početku prvog dijela ostavlja bez daha te biva nakratko zaboravljen tek u još maestralnijoj avanturi s Leoneom.

Balet 'Gospoda Glembajevi' u HNK (Foto: Hnk.hr)

Balet ‘Gospoda Glembajevi’ u HNK (Foto: Hnk.hr)

Dramski i koreografski najnezahvalnije uloge, Leonove nesretne sestre Angelike i sirotice Fanike Canjek pripale su balerinama koje su uvijek na visini zadatka, Rieki Suzuki i Ivi Vitić Gameiro. Njihov je bljesak na pozornici kratak, ali da bi zasjao veličanstveno biti će dovoljno malo popraviti kostime. Lik Leonea je otimač glavne uloge starom Glembaju što je u baletu višestruko naglašeno, jer njegova strogost, krutost i starost teško plesački mogu staviti u drugi plan sve što se oko njega zbiva, međutim točku na kojoj se okreće cijeli taj zvrk Guilherme Gameiro Alves odigrao je već samim pogledom.

Ratoborna rasprava sa Siberbrantom (Balint Rauscher) izvrsno oslikava Leoneov sukob sa crkvenjakovom licemjernošću, a i cjelokupni obračun s vjerom kojoj zapravo već generacijama ni nema mjesta u trulom deblu te ‘duboko pobožne’ familije. Lik sestre Angelike kao element proćišćenja drame povjeren je Catarini de Meneses iz Mariborske nacionalne kuće koja apsolutnom dražesnošću svog plesa razoružava sve baletne nevjernike. Njen duo s Leoneom nakon ubojstva barunice doista pripada jednom drugom svijetu, svijetu u kojem će strgnuta Leoneova luđačka košulja potpuno razoružati i najtvrdokornijeg skeptika da se prepusti i uživa u trenutku, u tijelu, u ovom, bez obzira na postav uloga, od izvedbe do izvedbe vrlo seksi baletu.

Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterPin on Pinterest0Print this page

Komentari

Close
Pratite nas i lajkate