Deklaracija o zajedničkom jeziku: ‘Jezik nije ideološki prostor’

Danas je u Media centru u Sarajevu održana je konferencija za medije u povodu objavljivanja teksta Deklaracije o zajedničkom jeziku.

Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterPin on Pinterest0Print this page
S današnjeg predstavljanja Deklaracije o zajedničkom jeziku

S današnjeg predstavljanja Deklaracije o zajedničkom jeziku

Tekst Deklaracije o zajedničkom jeziku i njene ciljeve predstavili su profesor Enver Kazaz,  spisateljica Ivana Bodrožić, Vladimir Arsenijević iz Udruženja Krokodil, pisac i novinar Balša Brković i Borka Pavićević, direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju.

– Nakon serije regionalnih konferencija projekta „Jezici i nacionalizmi“, koje su prošle godine održane u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu, preko trideset lingvista i ‘ljudi od pera’ sastavilo je Deklaraciju o zajedničkom jeziku u namjeri da se podigne svijest i aktivno utječe na postojeće nacionalističke jezičke prakse u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Cilj nam je dekonstrukcija neprirodnog stanja koje je posljedica tijesnih veza identitetskih politika i lingvističke nauke. Inicijativa je potekla od mladih ljudi iz Sarajeva kako bi se potakla pozitivna promjena u društvu – rekao je Vladimir Arsenijević, koji je govorio u ime organizatora Udruženja Krokodil i nevladine organizacije ForumZFD.

– Deklaracija treba mijenjati klimu, mijenja i podiže svest. Ovo je prelazno razdoblje. Promjene se događaju malo po malo, procesi traju godinama. Namjera nam nije bila da mijenjamo Ustav, cilj je senzibiliranje javnosti da postoje drugačiji načini razmišljanja o jeziku. Upozoravamo na raznolikost koja je bogatstvo, a koju ubijamo jezičkim redukcionizmom. Nakon rata jezik se raspao i slomio, pa smo prisiljeni da u njemu budemo čisti – rekla je književnica Ivana Bodružić, koja je istakla da ova Deklaracija nema financijsku, strukturalnu i političku moć. – Čišćenje i sakaćenje jezika utječe na strukturu naših misaonih i emotivnih procesa. Ne zagovaramo jezičku anarhiju, a sa druge strane ne tražimo ime ovom jeziku već dozvoljavamo svakome da ga zove kako želi – dodala je Bodrožić.

Borka Pavićević je, govoreći na konferenciji, istaknula kako je Deklaracija o zajedničkom jeziku oblik ozdravljenja jer “fragmentiranjem jezika on gubi moć i u njega prodiru internacionalizmi”. Govorila je o opasnostima prakse identifikacije religije i nacije s jezikom te rekla kako je jezik jedno, a država drugo. – Deklaracija ima veću popularnost među ljudima nego među političkom elitom. Zašto ta politička elita nalazi da je ovo provokacija? Izražava začuđenost nad nečim što bi trebalo da je uobičajenost. Ovde je nenormalno postalo normalno, a normalno nenormalno. Veličanje partikularizma nije više ni nacionalizam već postaje čisti populizam – ustvrdila je Pavićević.

– Imamo veliko zajedničko modernističko nasleđe, Krležu, Andrića, Isidoru Sekulić, Lalića… Jezičkim inženjeringom se udaljavamo od tog zajedničkog nasljeđa – istaknuo je novinar Balša Brković, dok je profesor Enver Kazaz rekao kako su djeca u Bosni i Hercegovini izložena jezičkom rasizmu, nacionalističkoj i ideološkoj mržnji jer „škola vrši mentalno obrezivanje kroz rigidni koncept identiteta“. Dodao je kako Deklaracija poziva na prestanak segregacije u školskom sustavu i istakao kako jezik nije ideološki prostor već je ontološki, komunikativni, kulturni, humanistički prostor, prostor novih horizonata znanja, organski jezik je onaj na kome mislimo i osjećamo.

 

Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterPin on Pinterest0Print this page

Komentari

Close
Pratite nas i lajkate