Barcelona Gipsy BalKan Orchestra: Mi volimo putovati, stoga ne volimo ni zidove ni rasizam

Po drugi put u zagrebačku Močvaru dolazi neobični katalonski internacionalni sastav Barcelona Gipsy BalKan Orchestra koji, kako i ime sugerira, pored židovskeg klezmera, američkog jazza i romske glazbe posebnu ljubav gaji prema glazbi Balkana. U subotu 25. veljače predstavit će između ostalog repertoara i svoj posljednji album 'Del Ebro al Danubio', a povodom toga porazgovarali smo s francuskim gitaristom Julienom Chanalom.

Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterPin on Pinterest0Print this page
Barcelona Gipsy BalKan Orchestra

Barcelona Gipsy BalKan Orchestra

Zašto ste promijenili ime iz Barcelona Gipsy Klezmer Orchestra u Barcelona Gipsy BalKan Orchestra?

Julien Chanal: Nakon razilaska s klarinetistom Robindrom Nikolićem, jednim od osnivača sastava, osjetili smo da nam treba određena promjena u imenu, čisto kako bi označili period prije i period poslije njegova odlaska. To ne znači da smo prestali izvoditi klezmer glazbu u odnosu na glazbu Balkana koju smo i prije svirali.

Inspirirani ste brojnim stilovima. Sama Barcelona ima izrazito utjecajno glazbeno nasljeđe, no što vas je posebno inspiralo u glazbi Balkanskog poluotoka, a iako ste već spomenuli Robindru, vjerujem da su on i Ivan Kovačević možda tu imali značajnu ulogu?

Julien Chanal: Uistinu smo svi u sastavu inspirirani zvukom Balkanske glazbe, jednako nas privlače i melodije i njihova harmonija kao i veliko bogatstvo ritma. Potpuno je drugačije od glazbe na koju smo navikli u našim sredinama. Stoga smo odlučili više istražiti što se tu kod vas događa i što se može učiniti, za primjer, interpretirati je zajedno s našim glazbenim nasljeđem.

Je li zahtijevno kombinirati je s Ashkenaz glazbom, jazzom i romskom glazbom Španjolske, ili je pak riječ o sličnimo korijenima?

Julien Chanal: Možete pronaći jako slične korijene između Ashkenaz i romske glazbe, poput skala koje se koriste i harmonijske progresije. U kombinaciji s jazzom dobiva se nova perspektiva interpretacije i repertoara, poput dodavanja sola i improvizacija, skladanjem drugačijih melodija i aranžiranjem kako bi se pronašao odgovarajući ritam tj. groove. Kad se tu još doda glazba Balkana, bogatstvo zvuka je još veće, a kombinacije beskrajne.

Velika je čast slušati strani bend koji s velikom strašću pristupa našem glazbenom nasljeđu, jer tu glazbu koju svirate, mi u Hrvatskoj jako dobro razumijemo, no kako su reagirali i kako reagiraju vaši sugrađani kad je čuju?

Julien Chanal: Ljudima u Španjolskoj jako se sviđa glazba Balkana, zvuči im strano, donosi različitost i zbog toga je osjećaju kao novu. Uglavnom, ne razumiju balkanski ritam i plesove s Balkana, ne znaju kako bi se kretali i postigli pravu ekspresiju, ali im se sviđa. To je općenito magija tradicionalne glazbe, ne trebaš je razumijeti, ona ide pravo u srce. I naravno, tu je uvijek ravnjak 2/4 rumbe kad su svi začas opet na ‘pravom putu’.

Stojite iz projekta The Balkan Reunion kojim ste napunili Sala Apolo 2015. Taj projekt je uz vas okupio i miješano slovensko-makedonsko-tursko društvo, točnije zasvirali su Vlado Kreslin, Ferus Mustafov i Nihan Devecioglu. Kako ste došli na tu ideju?

Julien Chanal: Na turnejama susrećemo brojne glazbenike tako da su suradnje na neki način neizbeježne kada ste otvoreni kolektiv poput nas. U ovom slučaju samo smo htjeli u naš dom, u Barcelonu, donijeli taj osjećaj. I mi sami smo se začudili kako je dobro i lijepo bio prihvaćen od publike. Uistinu se radujemo novim sličnim suradnjama te vrste.

Također ste nedvojbeno unijeli i ljevičarsku političku poruku u glazbu koju izvodite. Na primjer uvrstili ste kubanski revolucionarni klasik “Hasta Siempre, Comandante“, kao što i na vašem posljednjem albumu u naslovnoj pjesmi “O Ebre do Dunava” se poigravate i s “Ay Carmela”, pjesmom španjolskoh revolucionara. Kako to objašnjavate?

Julien Chanal: Politika nema ništa s načinom na koji izabiremo pjesme, ali uvijek tražimo tradicijske pjesme na španjolskom jeziku, kao što su katalonske “El testament de Amelia” i “La dama de aragon” koje usvojimo i uvrstimo u naš balkanski repertoar. Biramo revolucionarne tradicijske pjesme s istom pažnjom kao što biramo i balkanske, židovske i romske pjesme.

Kako gledate na sadašnju situaciju u svijetu, kad se čini da neke ideje zajedništva gube pred nacionalizmima, rasizmima i zidovima?

Julien Chanal: Pogledajte ljudsku historiju, sukobi i ograđivanje su u ljudskoj prirodi od pamtivijeka, ali također i ideje o rušenju granica. Mi volimo putovati, stoga ne volimo ni zidove ni rasizam, kao što ćemo nastaviti svirati glazbu različitih kultura na koncertima. Zajedništvo je u svima nama, htjeli to priznati ili ne.

Možemo li u budućnosti očekivati još revolucionarnih pjesmama od Barcelona Gipsy BalKan Orchestra?

Julien Chanal: Možete očekivati još pjesama Barcelona Gipsy BalKan Orchestra.

Postoji li neka dubra priča iza naslova vašeg posljednjeg albuma „Del Ebro al Danubio“ (Od Ebre do Dunava)? Zašto ste odabrali baš te dvije velike europske rijeke?

Julien Chanal: Ebra je velika rijeke ovdje kod nas u Kataloniji,  a na našim eurposkim turnejama kao da smo vezani za Dunav, prelazimo s jedne na drugu stranu, pratimo ga, opet prelazimo i razmišljamo o tome. Očarani smo svim različitim kulturama koje nalazimo oko te rijeke koja prolazi kroz brojne zemlje. Na posljednjem albumu smo udružili dvije spomenute rijeke koje uvijek prelazimo na europskim turnejama.

Po drugi put dolazite u zagrebački klub Močvara. Čini se da ste tamo pronašli posebnu atmosferu. Mislim, možda ne znate da je riječ o mjestu poznatom po alternativnom rocku. Stoga može se reći da ste osigurali probitak na potpuno neobičnom mjestu?

Julien Chanal: Posljednji put u Zagrebu smo imali uistinu lijepu reakciju publike u Močvari, zato se i radujemo što ćemo ponovno zasvirati u njoj. Nije nam čudno da su nas prihvatili u mjestu gdje se okupljaju ljubitelji alternativnog rocka, jer svirali smo mi na najrazličitijim mogućim mjestima. Ono što je važno je da imamo mjesto gdje možemo slaviti dobru glazbu s publikom koju tamo zateknemo, kao i s onima koji su nas zavoljeli bez obzira o kojoj zemlji je riječ.

Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterPin on Pinterest0Print this page

Komentari

Close
Pratite nas i lajkate